Osiguranje civilne odgovornosti sa posebnim osvrtom na slovenačko pravo i praksu osiguranja

Apstrakt

U osnovi poznajemo neposlovnu i poslovnu civilnu odgovornost. S obzirom da u Sloveniji već neko vreme preovladava monistički pristup u tretiranju civilne odgovornosti u literaturi se više ne posvećuje neka posebna pažnja njihovom razlikovanju. Zato ću najpre, u uvodu, upozoriti na razlike među njima, gde moja namera nije da prevaziđem monizam i upišem se među dualiste, već da faktički upozorim na značaj tih razlika za osiguranje, a pre svega za osiguravajuću praksu. U nastavku, u pasusima koji slede, ću se osvrnuti i na samo osiguranje civilne odgovornosti, gde ću predstaviti njegove osnovne karakteristike, a poseban naglasak ću staviti na vremenski uslov za nastanak osiguranog slučaja, koji je u poslednje vreme jedno od glavnih pitanja u osiguravajućoj praksi.
U uslovima slovenačkih osiguravajućih društava za osiguranje civilne odgovornosti nalazimo pre svega sledeće definicije: „Osiguravajuće društvo garantuje za štetu zbog civilno-pravnih odštetnih zahteva, koje treća lica ostvaruju protiv osiguranika zbog iznenadnog ili iznenađujućeg događaja (nesreće), koji proizilazi iz delatnosti…”, „Osiguravajuće društvo se obavezuje da će nadoknaditi štetu, koja je posledica ostvarivanja odštetnih zahteva na osnovi civilnog prava, ukoliko je prilikom korišćenja i vlasništva nad vozilom došlo …”, „Osiguravajuće društvo pokriva zakonsku odgovornost osiguranika za štetu, koju ostvaruju treća lica zbog greške odnosno nedovoljne sigurnosti proizvoda, isporučenog i/ili prodatog od strane osiguranika ili u njegovo ime (stavljeno u promet), koja ima za posledicu: telesne povrede, obolenje ili smrt osobe (povrede osoba) ili uništenje, oštećenje ili nestanak stvari …”, „Osiguravajuće društvo garantuje za odštetne zahteve naručilaca usluge, koji su posledica stručne greške osiguranika pri obavljanju registrovane delatnosti i za koje osiguranik odgovara na bazi zakona …”, „Osiguravajuće društvo garantuje, da će u slučaju ukoliko lice, koje zaključuje osiguranje, ne bi obavilo preuzete radove ili isporuku ili bi radove obavilo sa nedostacima, nepravovremeno odnosno ne u skladu sa odredbama iz ugovora o preuzimanju radova, porudžbine za radove ili isporuku, isplatiće osiguraniku, tj. onome, ko ima pravo na to, osiguranu sumu …” i sl.
Već samo letimičan pogled na navedene definicije pokazuje, da kod nekih imamo posla sa civilnom odgovornošću naspram trećih lica (neposlovna odgovornost), a kod drugih sa civilnom odgovornošću naspram ugovorne strane (poslovna odgovornost). Pri tom je zanimljivo da slovenačke osiguravajuće kuće, čini se, prema germanskom uzoru, radije koriste pojam civilne odgovornosti prema trećim licima, a ne pojam deliktne, neposlovne odnosno neugovorne civilne odgovornosti.