Terorizam – rizici i osiguranje

Apstrakt

Terorizam je danas jedan od onih fenomena koji izazivaju izuzetnu pažnju najšireg javnog mnjenja. U tom je smislu na primer, 11. septembar postao svojevrsni pojam, simbol i sinonim za ono što nazivamo terorizmom, ali i više od toga, on je postao i svojevrsni kulturološki i civilizacijski fenomen, gotovo neka vrsta paradigme onoga što se u poslednje vreme naziva sukobom civilizacija. U svakom slučaju, uvek kada se dogodi neki teroristički akt, to je po pravilu prilika za čitav niz najraznovrsnijih razmišljanja i komentara od strane raznih pozvanih i »nepozvanih« stručnjaka koji o svemu uvek imaju neko svoje posebno mišljenje. Jedno je sigurno – danas gotovo da nema nekog drugog društvenog, političkog i pravnog fenomena koji izaziva više pažnje ali u isto vreme i više kontroverzi od upravo terorizma. Sve je to najverovatnije posledica i toga što u svom osnovnom pojmovnom značenju terorizam u stvari podrazumeva stvaranje osećanja straha i panike u najširim slojevima društva. U stvari se u mnogim definicijama terorizma taj pojam objašnjava tautološki, upotrebom samog izraza „terreur“ (franc.), odnosno „terror“ (engl.) koji u srpskom prevodu značenju odgovara pojmu strah, ili užas. To zapravo i jeste jedan od najvažnijih i najznačajnijih efekata, koji učinioci teroristčkih dela obično i žele da stvore i proizvedu – osećanje straha i panike. Strah je tu posledica jednostavne činjenice da su žrtve terorističkih akata najčešće potpuno nasumice odabrane, ( podmetanjem bombi u bioskopima. pozorištima, avionima, vozovima i sl.) te da žrtva jednog terorističkog akta može biti svako – od deteta do starca.